CEEOL - Browse Subjects Result

We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.

Program REFIT, inteligentna regulacja i nowe dyrektywy w sprawach zamówień publicznych

Author(s): Olgierd Lissowski,Jakub Ławniczak / Language(s): Polish Publication Year: 0

Biurokracja europejska i ekspansja regulacji europejskich jest uważana za jedną z głównych przyczyn narastającej fali eurosceptycyzmu. W odpowiedzi na te wyzwania Komisja Europejska zapoczątkowała wiele działań, m.in. Program sprawności i wydajności regulacyjnej REFIT (Regulatory Fitness and Performance Programme) i Program inteligentnej regulacji (Smart Regulation). W programie REFIT Komisja podjęła zobowiązanie do tworzenia prostych, jasnych i przewidywalnych ram regulacyjnych dla biznesu, pracowników i obywateli. Ma to być osiągnięte poprzez: ograniczenie biurokracji, usuwanie zbędnych obciążeń administracyjnych, uproszczenie i poprawę projektowania i jakości ustawodawstwa, tak aby cele polityczne i korzyści dla Unii Europejskiej były osiągane po najniższym koszcie i z minimalnym obciążeniem administracyjnym, z poszanowaniem zasad traktatowych, a w szczególności pomocniczości i proporcjonalności. Program REFIT zakłada dokonywanie przeglądu całości ustawodawstwa unijnego w sposób systematyczny i postępujący w celu identyﬁkacji obciążeń, niespójności, nieefektywnych środków oraz w razie potrzeby podjęcia odpowiednich korekt. Autorzy opisują i oceniają tego rodzaju inicjatywy i przedsięwzięcia.

More...

Praćenje suđenja za ratne zločine i reforma pravosuđa u kontekstu pregovora o integraciji u Europsku uniju

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian Publication Year: 0

U procesu europskih integracija pred pravosuđe je postavljen niz zadataka vezan uz neistražene ratne zločine . Nakon izbora 2000., okretanja Republike Hrvatske prema Europskoj uniji i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u listopadu 2001. godine, blagotvoran utjecaj procesa pregovora na kvalitetniji rad institucija i nagovještaji njihove reforme, nije izostao. No, olako dana predizborna obećanja o raskidu s nasljeđem političkih intervencija u rad pravosuđa i izgradnji institucija pravne države, teško su se pretvarala u konkretne mjere. Kontekst za učinkovitije procesuiranje ratnih zločina stvaran je međudjelovanjem novoizabrane socijaldemokratsko-liberalne koalicijske vlasti te politike uvjetovanja Europske unije poticanjem suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (u nastavku MKSJ) i intenziviranje postupaka od predistražnih radnji do suđenja u RH. Nakon manjkavih i etnički pristranih istraga ratnih zločina u devedesetima, pravosuđe je napravilo određene iskorake. To se primjerice očitovalo okončanjem istrage zločina nad srpskim civilima u Gospiću, podizanjem optužnice i suđenjem pred Županijskim sudom u Rijeci, čiju je presudu Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu i Stjepanu Grandiću, koji su zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom osuđeni na 15, 12 i 10 godina, u lipnju 2004. potvrdio Vrhovni sud RH. Kako bi se okončale predistražne radnje u svim postupcima zatvorenima u ladice, poput zločina nad civilima u Sisku ili poduzele ozbiljne istrage za još uvijek neistražen zločin u Bogdanovcima, bilo je potrebno više od uspješnog okončanja jednog oglednog postupka. Unatoč tome što su birači ovlastili novu garnituru vlasti za promjene, postavlja se pitanje u kolikoj su mjeri institucije iskoristile jedinstvenu priliku za reformu.

More...

Karakteristični primjeri suđenja za ratne zločine

Author(s): Mladen Stojanović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Devedesetih godina 20. stoljeća za ratne su zločine procesuirani gotovo isključivo pripadnici srpskih postrojbi. Uvažavajući činjenicu da su se suđenja održavala u teškim uvjetima rata i poraća, u situaciji u kojoj je primjena ratnog prava u praksi predstavljala momentum novum za pravosudne aktere, vrlo su često provedena neprofesionalno i etnički pristrano te uglavnom u odsutnosti optuženih. Na temelju nepreciznih optužnica, koje su često uključivale na desetke optuženika, bez dostatnih dokaza i adekvatne obrane, donošene su osuđujuće presude koje su vrlo često bile šturo obrazložene, s vrlo visoko odmjerenim kaznama. Kako je prevladavajući stav političkih i pravosudnih elita u to vrijeme bio da se u obrambenom ratu ne mogu počiniti ratni zločini, izostalo je procesuiranje zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi. Ako su i procesuirani, pripadnici hrvatskih postrojbi procesuirani su za kaznena djela ubojstava, iznuda, protupravnih uhićenja i krađa. U nastavku ćemo iznijeti nekoliko primjera sudskih postupaka vođenih devedesetih godina. Kako procesuiranja navedenih zločina nisu okončana do 2000. godine, navest ćemo što se u predmetima događalo do današnjih dana.

More...

O devijacijama institucija pravne države u slučaju Mirka Graorca

Author(s): Zoran Pusić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Slučaj Mirka Graorca, umirovljenog prometnog policajca iz Splita, započeo je njegovim uhićenjem 29. travnja 1995. U prvom procesu 1996. godine, vođenom na splitskom Županijskom sudu, Graorac je osuđen na 20 godina zatvora i, nakon odsluženja kazne, na doživotno protjerivanje iz Hrvatske. Vrhovni sud je na ponovljenom suđenju 2000. godine Graorca osudio na 15 godina zatvora, bez izricanja zaštitne mjere doživotnog protjerivanja iz Hrvatske.

More...

Procesuiranje ratnih zločina u RH od 1991. do 2000. godine iz sudačke perspektive

Author(s): Sovjetka Režić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

S određenim vremenskim odmakom i zbog toga, čini mi se, s većom objektivnošću mogu iznijeti svoje opservacije na događaje vezane uza suđenja za ratne i slične zločine te postupanje sudova koji su u uskoj vezi s ratnim sukobima na području suda na kojemu sam zaposlena, Županijskom sudu u Splitu. Ratni se zločini (i kolokvijalno i teoretski) definiraju kao kaznena djela koja podrazumijevaju napad na civilno stanovništvo, naselje ili pojedine civilne osobe, ubijanje, mučenje, namjerno nanošenje tjelesnog ili duševnog bola drugoj osobi, preseljenje, prisilno prevođenje na drugu vjeru, prisiljavanje na prinudni rad, pljačkanje imovine stanovništva i slično. Slučajeve o kojima pišem, kao i atmosferu koja je vladala u pravosuđu za vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon njegova okončanja, izložit ću redom, onako kako sam ih u svom sjećanju zadržala.

More...

Analiza dugotrajnosti kaznenih postupaka za ratne zločine vođenih na sudovima u RH

Author(s): Nikolina Židek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Predmet ove analize kazneni su postupci za ratne zločine, vođeni na sudovima u Republici Hrvatskoj od 90-ih godina do danas, u skladu s dostupnom dokumentacijom, radi dobivanja podataka o trajanju kaznenih postupaka u spomenutim predmetima kako bi se utvrdile prosječne vrijednosti, a s njima i učinkovitost sudstva u postupcima za ratne zločine. Podaci su prikupljeni pregledom pravomoćnih presuda, ali i pregledom dokumentacije u predmetima koji su još u tijeku, objavljene na web-stranicama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava (http://www.centar-za-mir.hr/), uz provjeru pojedinih slučajeva uvidom u popis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od ožujka 2013. godine1 . U nekim slučajevima konzultirali smo presude na web-stranicama Vrhovnog suda RH i dobili podatke iz novinskih članaka, objavljenih na internetu, kojima su popraćena neka od suđenja. Dostupni podaci sigurno su dostatni za analizu trendova u pojedinim razdobljima i predstavljaju reprezentativan uzorak, ali zbog nedostataka cjelovite dokumentacije i javno objavljenih podataka o svim sudskim postupcima za ratne zločine, neophodno je naglasiti da se u prikazu podataka ne govori o ukupnim i konačnim brojkama.

More...

Karakteristični predmeti koji su obilježili desetljeće

Author(s): Miren Špek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Iako su se u Republici Hrvatskoj suđenja za ratne zločine provodila i prije 2000. godine, promjenom političke vlasti, ali i zbog brojnih materijalno-procesnih promjena, dolazi do nešto bržeg i efikasnijeg procesuiranja zločina koje su počinili pripadnici HV-a i/ili MUP-a. Do 2000. godine nadležna županijska državna odvjetništva većinom su pokretala postupke protiv pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije, pripadnika Teritorijalne obrane te pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, a u javnosti je prevladavao stav da se u obrambenom ratu ne može počiniti ratni zločin.

More...

Procesuiranje zločina počinjenih tijekom VRA Oluja i nakon nje

Author(s): Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Ne dovodeći u pitanje činjenicu da je Vojno-redarstvena akcija Oluja (u daljnjem tekstu VRA Oluja) bila legitimna operacija kojom je Hrvatska vojska oslobodila velik dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija, ovaj tekst želi naglasiti činjenicu da su zločini koje je hrvatska strana počinila nad domicilnim srpskim stanovništvom tijekom i neposredno nakon VRA Oluja sustavno zataškavani i u kolektivnom pamćenju potiskivani, i to propagandom s najviših instanci vlasti. Akcija kojom je Republika Hrvatska, u razdoblju od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, oslobodila gotovo 20 % svoga teritorija, značila je kraj paradržave hrvatskih Srba, tzv. Republike Srpske Krajine (u daljnjem tekstu: RSK), čiji se režim temeljio na brojnim zločinima počinjenim protiv hrvatskih civila i na politici etničkog čišćenja i zatiranja hrvatskog identiteta. To su potvrdile presude političkom i vojnom vodstvu RSK, izrečene pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: MKSJ), ali i presude hrvatskih sudova pripadnicima odnosne paravojske i paramilicije. U ratu, koji je osim elemenata građanskog rata, manifestiranih oružanim sukobom etničkih Hrvata i etničkih Srba (i jednih i drugih građana Hrvatske), bio obilježen agresijom Srbije i Crne Gore na RH te njihovom vojnom i logističkom podrškom pobunjenim Srbima, u borbi za vlastitu slobodu počinjeni su brojni zločini nad pripadnicima srpske nacionalne manjine. Velik broj tih zločina dogodio se upravo za vrijeme i nakon VRA Oluja i do današnjega dana ostao je neprocesuiran.

More...

Sustav podrške žrtvama i svjedocima u suđenjima za ratne zločine

Author(s): Miren Špek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Sukobi na području bivše SFRJ početkom 90-ih godina 20 stoljeća od mnogih njezinih građana stvorili su žrtve i svjedoke najstrašnijih zločina počinjenih teškim kršenjem međunarodnog humanitarnog i ratnog prava. Vrlo se često radilo o izrazito ranjivim skupinama poput djece, staraca i žena. Odluka o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na području SFRJ (u daljnjem tekstu MKSJ), značila je put k smirivanju tih sukoba. Mnogi svjedoci i žrtve, svjedočeći na sudu, pomogli su međunarodnoj zajednici da sazna istinu o strašnim zločinima počinjenim na području SFRJ. Podrška specifičnim skupinama u društvu već je bila razvijena u velikom broju država manjim brojem organizacija za pomoć žrtvama, no podrška žrtvama i svjedocima pred MKSJ-om zahtijevala je novi, jasniji i uređeniji pristup jer se prvi put pružala neposrednim žrtvama i svjedocima ratnih sukoba. Haški je tribunal već od osnivanja vodio posebnu brigu o žrtvama i svjedocima koji su trebali svjedočiti u postupcima pred tribunalom.

More...

Procesuiranje kaznenih djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika

Author(s): Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Uništiti baštinu znači pokušati modificirati, falsificirati, osakatiti, odstraniti i, in ultima linea, ubiti identitet društvene grupe kojoj ona pripada. Raznolikost društvenih grupa reflektira se u mnogostrukosti njihovih identiteta. Identitet predstavlja dinamičnu i slojevitu kategoriju za koju vrijedi pravilo da različite situacije aktiviraju različite vrste i različite segmente identiteta. U toj dinamici društvenih odnosa, identiteti se međusobno sukobljavaju. Identiteti, a time i baština kojom se oni manifestiraju, postaju posebno ugroženi u revolucijama, ratovima, socijalnim previranjima i drugim promjenama težišta društvene moći. Iza sustavnog uništavanja baštine, obično stoji grupa s dovoljno jakom pozicijom moći, koja je u stanju nametnuti se kao dominantna i osigurati si legitimitet i legalitet svojih postupaka.

More...

Društveni učinci kaznene politike

Author(s): Marija Lovrić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Marija Lovrić rođena je 1950. godine u Osijeku u obitelji koja je nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniju došla iz Dalmatinske zagore. U Osijeku je zasnovala obitelj. Njezin suprug Branko Lovrić bio je jedan od direktora pošte u Osijeku. U studenome 1991., u vrijeme kad su Marija Lovrić i malodobni sinovi bili u izbjeglištvu u Zaprešiću, supruga su naoružane osobe u odorama Hrvatske vojske odvele u nepoznatom pravcu, nakon čega mu se gubi svaki trag.

More...

Neriješeno pitanje reparacije civilnih žrtava ratnih zločina i rezultati analize

Author(s): Emina Bužinkić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Za razliku od mnogih zemalja u svijetu koje su obilježene višegodišnjim ratnim sukobom i brojnim ljudskim stradanjima i materijalnim štetama, Republika Hrvatska nije uspostavila sveobuhvatan nacionalni program obeštećenja i reparacija civilnih stradalnika i ratom pogođenih zajednica. Od 1991. godine, kada su otpočeli prvi sukobi koji su poslije vodili u dalekosežno okupiranje, brojna ljudska stradanja i neprocjenjivu materijalnu štetu, Republika Hrvatska nastavila je s primjenom, uz poneku izmjenu, postojećih republičkih zakona naslijeđenih iz tada već bivše, dezintegrirane Jugoslavije, te tijekom idućih godina prihvatila niz nepovezanih zakona koji do danas nisu ispunili zadaću obeštećenja i reparacija stradalog civilnog stanovništva i stradalih područja.

More...

Regionalna suradnja u postupcima za ratne zločine kao nasljeđe tranzicijske pravde na zapadnom Balkanu

Author(s): Bruno Vekarić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Je li proteklih deset godina od prvog skupa Palićkog procesa ostvareno i, ako jest, u kojoj mjeri ono što je dogovoreno kao zajednički cilj: što uspješnije istraživanje, procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela ratnih zločina? U ovom se članku polazi od stava da su postupanja tužiteljstava Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u predmetima ratnih zločina jedno od bitnih, ako ne i ključnih, nasljeđa tranzicijske pravde na prostorima nekadašnje SFRJ. Sudske presude nacionalnih sudova pišu historijsku poruku pomirenja i podržavaju načelo sprječavanja nekažnjivosti kaznenih djela ratnih zločina. Primarni cilj tužiteljstava u regiji je da utvrde kaznenu odgovornost. Pomirenje bi bilo posljedica ako se taj cilj ostvari - da se utvrdi istina, da to utječe na pravdu za žrtve, da žrtve shvate da onaj tko je oslobođen doista nije kriv, a ako je proglašen krivim, treba biti osuđen. Tek to može utjecati na političko pomirenje. Danas je dominantan stav da se konkretne strategije suočavanja s nasljeđem ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije moraju ostvarivati bez odgađanja, usporedno s procesom modernizacije društava i njihovih deklarativnih težnji da ravnopravno uđu u obitelj europskih naroda te odgovore izazovima tranzicijskih promjena.

More...

Rad Državnog odvjetništva u RH od 2000. do danas

Author(s): Milena Čalić-Jelić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Ratni zločini iz Domovinskog rata od 1991. do 1995., bilo da su ih počinili pripadnici hrvatskih ili srpskih vojnih i paravojnih postrojbi, svjedoče o razmjerima tragedije koja se dogodila na ovim prostorima devedesetih godina prošlog stoljeća. Godinama se zločine pokušavalo svesti na razinu ideoloških motiva i svetih ciljeva, osvetu žrtava ili članova njihovih obitelji i suboraca. Sve do 2000. godine i promjene vlasti nakon trećesiječanjskih izbora te pritisaka međunarodne zajednice kod hrvatskih političkih i pravosudnih elita vrijedila je dogma kako u obrambenom, oslobodilačkom ratu nije moguće počiniti ratni zločin pa su do tada ratni zločin činili samo ''oni drugi''. Neosporno je da se rat vodio na teritoriju RH i da je Srbija mobilizirala nekadašnju zajedničku vojsku (JNA) za provođenje svojih agresorskih, imperijalnih ciljeva pod egidom zaštite srpske manjine u Hrvatskoj, koja se raspadom bivše Jugoslavije u novoj, neovisnoj državi našla ugrožena. Tek promjenom retorike političara i predstavnika pravosuđa u svezi s procesuiranjem svih ratnih zločina, sukladno zakonu i međunarodnom pravu, neovisno o njegovoj ''nacionalnosti'' ili pripadnosti pojedinim postrojbama (ali još ne toliko svijesti i društvene klime) počinje otvaranje procesa protiv hrvatskih vojnika i policajaca za teške ratne zločine. Ujedno, 2004. godine DORH počinje provoditi reviziju svih predmeta protiv osumnjičenih ili optuženih pripadnika srpskih formacija kako bi uklonio svaku sumnju u možebitno pristrano postupanje koje nije utemeljeno na zakonima. Tijekom 2001. u Hrvatskoj je uhićeno nekoliko desetaka građana srpske nacionalnosti pod optužbom za ratne zločine u vrijeme rata u Hrvatskoj, a to su politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i neke nevladine udruge koja se bave ljudskim pravima ocijenili kao pritisak kojemu je cilj onemogućavanje povratka ili pak kao svojevrsnu kompenzaciju za pokrenute postupke za ratne zločine protiv građana hrvatske nacionalnosti.

More...

Zločini bez sudskog epiloga: propuštene prilike za priznanje patnje i izgradnju povjerenja

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Sugovornici iz medija često pitaju koliko je ratnih zločina procesuirano. Možemo ponuditi različite odgovore iz različitih izvora, od najrelevantnijeg podatka iz baze Državnog odvjetništva do informacija koje prikupljaju različite organizacije civilnog društva. Podaci neizbježno ovise o razumijevanju što su ratni zločini, a što teške povrede ljudskih prava i nisu konačni. Nastavkom istraga i terenskih istraživanja organizacija za ljudska prava neki će krimeni, koji danas podliježu zastari, možda biti okvalificirani kao ratni zločini. Čak ako se to i ne dogodi, vrijedi imati na umu da nepravde i povrede ljudskih prava ostavljaju dubok trag. Posljedice za žrtve, njihove zajednice i društvo nisu tako drastične kao kod ratnih zločina, ali povrede kao što su deportacije, deložacije, miniranja kuća i gubitak posla svojim dugoročnim posljedicama obvezuju na reakciju institucija i društva. U recima koji slijede dat ću kratak prikaz nekih nedjela počinjenih tijekom rata i poraća 90-ih, koja su ostala bez sudskog epiloga. Neka među njima još uvijek nisu kvalificirana kao ratni zločini. Kad pravosudno procesuiranje izostane ili je presporo, stradali i njihovi najbliži često sami kreću u borbu za priznanje patnje, a katkad i uspijevaju pokrenuti nadležne institucije. U dugoj i neizvjesnoj pravnoj bitci podrška su im odvjetnici, mediji i organizacije za ljudska prava. Teške povrede ljudskih prava nikada nisu bile nevidljive. U javnosti se za većinu zločina počinjenih od 1991. - 1995. saznalo ubrzo nakon počinjenja jer su o njima izvještavali neovisni mediji, civilne inicijative i organizacije za ljudska prava. No s prolaskom vremena, sjećanja na neugodne činjenice su blijedjela pa su se zločinima krajem devedesetih bavile prije svega obitelji žrtava i organizacije za ljudska prava, a ne nadležne institucije. Obitelji ubijenih, nestalih i ranjenih, oni koji su preživjeli silovanje i druge oblike seksualnog zlostavljanja u ratu ili su tijekom ili nakon rata umrli od posljedica rata, žrtve teških kršenja ljudskih prava, izbjeglice i prognanici, kao i društvo u cjelini, još uvijek očekuju pravdu.

More...

Silovanje i seksualno nasilje kao radnje počinjenja kaznenog djela ratnog zločina

Author(s): Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Seksualno nasilje uključuje silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno sakaćenje, seksualno ropstvo, prinudnu trudnoću, prinudnu prostituciju, sterilizaciju. Žrtve silovanja ili drugih oblika seksualnog zlostavljanja u najvećem su broju slučajeva žene te se za ratna silovanja i seksualna zlostavljanja počinjena nad ženama može reći da spadaju u rodno uvjetovano nasilje. Pritom moramo imati na umu da se o seksualnom nasilju nad muškarcima više šuti nego u slučaju seksualnog nasilja nad ženama. Tijekom rata su muškarci zatočeni u logorima vrlo često bili žrtve brutalnih seksualnih zlostavljanja. Silovanje uključuje povredu dostojanstva žrtve, tjelesnu i mentalnu bol žrtve, trpljenje mučenja i torture. Silovanjem se ruši dostojanstvo žrtve, njezin tjelesni i moralni integritet.

More...

Položaj i prava optuženika te postupak odmjeravanja kazne na MKSJ-u

Author(s): Vesna Alaburić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Kad je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a, pozivajući se na poglavlje VII. Povelje UN-a, odlučilo utemeljiti Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (MKSJ), ratnim strahotama na ovim prostorima još se nije nazirao kraj. Kao specifičan ad hoc pravni mehanizam međunarodne zajednice, taj je sud utemeljen s primarnim ciljem osiguranja pravde za žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije od 1991., a zatim i kao sredstvo postizanja i očuvanja mira na tom području. Plemenitost tih ciljeva s pravom je u domaćoj i međunarodnoj javnosti pobudila i velika očekivanja od rezultata rada tog ad hoc tribunala u Haagu.

More...

Usporedba pravnih instituta u suđenjima za ratne zločine na međunarodnim sudovima i u Hrvatskoj

Author(s): Jelena Đokić Jović,Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Iako oblik počinjenja kaznenog djela udruženim zločinačkim pothvatom (UZP) nije predviđen Statutom MKSJ-a, njegovom su se jurisprudencijom, počevši od presude žalbenog vijeća u predmetu Tadić, kojom je praktički utemeljen taj oblik individualne kaznene odgovornosti, razvila tri osnovna modaliteta. Uz implicitno prihvaćanje koncepta odgovornosti udruženog zločinačkog pothvata, kažnjeni su počinitelji brojnih zločina u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i na Kosovu.

More...

Svjedočenje bivšeg zatočenika logora Morinj na MKSJ-u

Author(s): Robert Hausvička / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Robert Hausvička rođen je 1968. godine u Dubrovniku, u obitelji koja potječe iz Češke. Početkom rata u Hrvatskoj dobrovoljno se prijavio u jedinice Specijalne policije te je sudjelovao u aktivnostima vezanim uz obranu Dubrovnika. Već na početku rata, 21. listopada, u jednoj od akcija u okolici Dubrovnika, zarobile su crnogorske paravojne postrojbe i odveden je u logor Bileća. Prva dva mjeseca zatočenja u Bileći proveo je u samici. Nakon gotovo šest mjeseci provedenih u Bileći, prebačen je u logor Morinj, gdje je ostao gotovo tri mjeseca. Oslobođen je u razmjeni 2. srpnja 1992. Nekoliko dana nakon povratka u Dubrovnik, ponovno je pristupio Specijalnoj policiji i otišao na bojište. Sudjelovao je u operacijama Maslenica i Bljesak. Zbog posljedica teškog zlostavljanja u logorima, kraj rata i VRA Oluja dočekao je na liječenju od PTSP-a. U studenome 1996. umirovljen je. Godine 2003. svjedočio je u Haagu kao svjedok optužbe protiv Slobodana Miloševića. Danas sa ženom i troje djece živi u Dubrovniku.

More...

Kako su hrvatski mediji, politika i društvo prihvatili haške presude za Herceg-Bosnu

Author(s): Boris Pavelić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

“Ni 20 godina nakon Ahmića ne znamo tko je zapovjedio masakr, gdje je bio politički um zločina i tko je to bio!” To je naslov teksta objavljenog 13. lipnja 2014. na hrvatskome internetskom portalu dnevno.hr., sedam dana nakon što se 6. lipnja 2014. u Hrvatsku vratio Dario Kordić, ratni potpredsjednik HDZ-a BiH, koji je 2004. pred Haaškim sudom pravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Muslimanima srednje Bosne 1993. godine. Među petstotinjak okupljenih koji su Kordića dočekali u zagrebačkoj zračnoj luci, bio je i sisački biskup Vlado Košić.

More...