
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Philosophical culture, like any other, has its own intellectual nucleus and a series of material expressions. What is fundamental about this culture is, indisputably, its ideas. To reach the professionals and the general public, these ideas need to find their physical bearer. Their main embodiment is the written work. The respective philosophical culture finds its key representative in the face of specialised written works. Thus, if one is to get to the bottom of a particular philosophical culture, one should necessarily get acquainted with the relevant literature in its glaring examples. In the case of a national philosophical culture, special literature has two manifestations: the original works of the native authors written in the respective native language, and the corpus of translated writings. This book is about the philosophical literature published in Bulgaria after the Liberation of 1878. Its aim is to facilitate the process of rationalising over what has been achieved in the area of philosophy in this country in the past 135 years by offering a review of the specialised printed matter. This publication is thefirst attempt to produce an overall survey of the more significant results of the philosophical quest that has been expressed in individual books. Not only are these books the result of the work of professionals in the national philosophical culture, but they have had considerable impact on it, as well as on the shaping of the public aspect of philosophy among the general readingaudience. The book contains over 4,100 titles (see the Appendix with the information about the philosophical literature published in Bulgarian) but makes no claim to be comprehensive with respect to the whole philosophical literature published in Bulgariaduring “the long 20th century” which included also the late 19th century and the very early 21st century.
More...
O Matiji Divkoviću postoji opsežna literatura nastala tijekom zadnja dva i pol stoljeća, počevši od prvoga zapisa Alberta Fortisa 1774. godine, pa do najnovijeg vremena, odnosno prilogā nastalih u povodu 400. obljetnice tiskanja knjige Nauk krstjanski i Sto čudesa (2011.). Divkovića su, nakon Filipa Lastrića, bibliografski predstavili isključivo s popisom njegovih djela, između ostalih, Ivan Frano Jukić (1850.), Ivan Kukuljević Sakcinski (1860.), Jako Matković (1896.), Julijan Jelenić (1925.). Obuhvatan popis literature o Divkoviću priredio je Anto Slavko Kovačić objavivši ga u Zborniku radova o Matiji Divkoviću u povodu obilježavanja 350. obljetnice autorove smrti (Sarajevo 1982., str. 343–361), a potom u Biobliografiji franjevaca Bosne Srebrene (Sarajevo 1991., str. 108–113). Kako je od Kovačićeva popisa prošlo više od dva desetljeća, bilo je potrebno ažurirati popis novim bibliografskim jedinicama. Sve zapise iz Kovačićeva popisa unijela je, provjerila kronološki preuredila Sonja Martinović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Popis literature znatno su nadopunili te dodali bibliografske jedinice od 1982. do 2013. Dolores Grmača i Marko Karamatić. Metodološka inovativnost ovoga popisa literature ogleda se u kronološkomu slijedu jedinica kojim je zamijenjen abecedni, primijenjen u Kovačićevoj bibliografiji (1982.); bibliografska prohodnost čini se na taj način zanimljivom i na recepcijskoj razini. Ćirilične naslove donosimo u latiničkoj transkripciji.
More...
Volume 2 collects the bibliographic information concerning Czech translations of literature from other Slavic languages published in the year 1861-1890
More...
O Matiji Divkoviću postoji opsežna literatura nastala tijekom zadnja dva i pol stoljeća, počevši od prvoga zapisa Alberta Fortisa1774. godine, pa do najnovijeg vremena, odnosno prilogā nastalihu povodu 400. obljetnice tiskanja njegovih djela: Nauk krstjanskiza narod slovinski (tzv. veliki Nauk) i Sto čudesa aliti zlamen’jablažene i slavne Bogorodice, Divice Marije (1611–2011) te Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta i Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi (tzv. mali Nauk) (1616–2016). Divkovića su, nakon Filipa Lastrića, bibliografski predstavili isključivo s popisom njegovihdjela, između ostalih, Ivan Frano Jukić (1850), Ivan Kukuljević Sakcinski (1860), Jako Matković (1896), Julijan Jelenić (1925). Obuhvatan popis literature o Divkoviću priredio je Anto SlavkoKovačić objavivši ga u Zborniku radova o Matiji Divkovićuu povodu obilježavanja 350. obljetnice autorove smrti (Sarajevo 1982: 343–361), a potom u Biobliografiji franjevaca Bosne Srebrene (Sarajevo 1991: 108–113). Kako je od Kovačićeva popisa prošlo više od dva desetljeća, bilo je potrebno ažurirati popis novim bibliografskim jedinicama.
More...
1. Journals 2. Monographs 3. Materials 4. Annals 5. Special editions 6. Works 7. Extraordinary editions
More...